Close
BISERI TURSKE I ARAPSKE KNJIŽEVNOSTI

Agora već niz godina objavljuje najznačajnija ostvarenja savremene turske i arapske književnosti obogaćujući svoju istoimenu biblioteku novim delima visokih literarnih vrednosti.

Roman JOŠ Hakana Gundaja (dobitnika prestižne književne nagrade Femina u Francuskoj), u prevodu Vesne Gazdić, umetnički virtuozno problematizuje izbegličku krizu u Evropi, Aziji i na Bliskom istoku. Hakan Gundaj savremeni je turski pisac koji je već svojim prvim romanom Kinyas ve Kayra obezbedio vernu čitalačku publiku, dok je po romanu Još snimljen je istoimeni film, prikazan na Berlinskom filmskom festivalu.

“Dok vi čitate ovu rečenicu, neki ljudi se negde, da pobegnu od rata, gladi i nemaštine u svojim zemljama, spremaju za put na čijem kraju ih čeka tama. Samo što ovo nije priča o tim ilegalnim migrantima već o jednom od njihovih krijumčara. Ime mu je Gaza. Njegov otac švercuje ljude, a on mu pomaže. Ima samo devet godina. Znači, u uzrastu je kada će naučiti sve što ne treba da nauči o životu i ljudima.“

  • Akcija! još

    Hakan Gundaj: Još

    999.00 RSD Dodaj u korpu

ISTANBUL, ISTANBUL

Burhan Sonmez jedan je od najznačajnijih savremenih turskih pisaca, a njegov roman ISTANBUL, ISTANBUL (prevod: Vesna Gazdić) pravo je remek-delo koje potvrđuje izvanredno pripovedačko umeće ovog višenagrađivanog autora.

Četiri zatvorenika zatočenih u podzemnom zatvoru ispredaju priče o gradu iznad sebe i tako provode vreme između mučenja. Četiri glavna junaka: doktor, student, berberin i starac, opisuju, svaki na svoj način i kroz prizmu svog pogleda na svet, različita lica Istanbula, svoje ljubavi i patnje. Pored njih, u ćeliji preko puta, je i mlada devojka Zine Sevda, oličenje nesalomivog otpora, snažan glas koji sve vreme ćuti. A pod zemljom i na njoj, sa svojim paklom i rajem, možda najvažniji junak u romanu – grad Istanbul… Iako je ovo knjiga o zatvorenicima koji u hladnim ćelijama čekaju red na torturu, njene stranice se ne okreću da bi se otkrio novi metod mučenja već da bi se saznalo kako su se ovi ljudi oduprli diktaturi straha, šta im je pružalo utehu i mogućnost da na drugačiji način posmatraju trenutak u kome se nalaze.

Svaki put kada se jedan od njih vrati sa mučenja, ostali ga promrzlog greju svojim telima, pobrinu se za njegove rane, a zatim mu pričama okrepe ranjenu dušu: pričama koje su dovoljno dobre i lekovite kao one iz Dekamerona i Hiljadu i jedne noći kojima su inspirisane. Glavni i jedini nepromenljiv junak tih zagonetki, bajki, lovačkih, monaških, životnih priča je Istanbul sa svim različitostima koje u njemu žive, stvaraju se i izmišljaju.

Narativ podzemlja polako prerasta u narativ o onome na površini zemlje. Pod zemljom, Istanbul se posmatra kao grad smrti i stradanja, dok je na njenoj površini to grad slobode, ljubavi, mašte. Međutim, skoro u svakoj rečenici može se osetiti da Burhan Sonmez vidi ćeliju pod zemljom kao mesto gde se može živeti, a Istanbul na njenoj površini kao zatvorsku ćeliju: „Zatočeni u hladnoj ćeliji čeznuli su za ulicama i gužvom napolju. A oni napolju su bili srećni jer spavaju u toplim posteljama daleko od zatvora.

Međutim, Istanbul je bio pun ljudi koje je gušilo beznađe i koji su kao kišne gliste puzali ujutru na posao.” Osuđenici začas postaju junaci za primer izolovani od ovozemaljskog zla, a ćelija postaježivotni prostor. Jer, prema Sonmezu, čovek je taj koji mestu daje smisao.

  • Akcija!

    Burhan Sonmez: ISTANBUL ISTANBUL

    499.99 RSD Dodaj u korpu

KAPALI ČARŠIJA

Roman KAPALI ČARŠIJA Fuata Sevimaja (prevod: Vesna Gazdić) uzbudljiva je pripovest o očaravajućoj Kapali čaršiji, jednoj od najznačajnijih lokacija u Istanbulu, a ujedno i najstarijih tržnih centara na svetu, koja je postala mesto ukrštaja tradicija, kultura i naroda sa sve četiri strane sveta još od sredine 15-og veka… Ali ovo nije priča samo o jednoj tački na mapi nekadašnjeg Osmanlijskog carsta ili pak savremenog Istanbula… Ovo je priča o tome kako su Kapali čaršiji udahnuli dušu – ljudi i njihove priče, jezik, mit i istorija, ljubav i prijateljstvo, tradicija koja se poput nezagasitog plamena prenosila generacijama unazad i sve ono što su najviši dometi ljudskog duha donosili na ove prostore.

Kapali čaršija zato preuzima ulogu glavnog protagoniste romana. Izgrađena na vizantijskim ruševinama, ona stvara sopstvenu epsku istoriju zasnovanu na pričama ljudi, a ne na zvaničnim istorijskim zapisima, a magija ove priče kreće se upravo od samog početka: od kamenja, cigle i mermera koji zajedno sa majstorima govore o njenom nastanku… Tu su i arhitekte, sultani, trgovci, kupci i meštani, slučajni prolaznici – i svaka njihova priča upotpunjuje složen i živopisan doživljaj ovog hronotopa između stvarnosti i mašte.

Svakako da je jedan od glavnih junaka ove knjige sam jezik, njegovo bogatstvo između savremenog i arhaičnog, i čest prodor humora u priču koji čitaocu otvara još jednu dimenziju: kritiku društvene stvarnosti. Roman vodi istovremeni dijalog kako sa prošlošću, tako i sa savremenim trenutkom objedinjujući humorne i satirične aspekte i uz posve suptilnu ironiju njegov glavni cilj jeste da nas podseti šta znači „biti društvo”. 

  • Akcija!

    Fuat Sevimaj: Kapali Čaršija

    599.99 RSD Dodaj u korpu

DEVOJKA NA DRVETU

Šebnem Išiguzel upoznajemo kao jedan od značajnijih glasova savremene turske književnosti, a pred čitaocima je roman DEVOJKA NA DRVETU (prevod: Vesna Gazdić) koji sasvim sigurno potvrđuje njeno pripovedačko umeće i autentičnost na svetskoj književnoj mapi.

„Bezimena tinejdžerka penje se na najviše drvo u vekovima starom parku Gulhane rešena da tu provede ostatak života. Ubrzo nakon što se obrela na drvetu, upoznaje Junusa, usamljenog liftboja iz obližnjeg hotela, koji joj olakšava život na tom neobičnom mestu i s kojim će vremenom razviti uzbudljivu emotivnu vezu. Smeštena u napuštenom rodinom gnezdu, ona nam, preko priča o ljudima iz svoje okoline – jer, čovek je priča drugog čoveka – otkriva razloge koji su je nagnali da se odrekne života na zemlji.

U ovoj priči upoznaćete sudbine žena različitih generacija koje su bile i ostale žrtve društveno-socijalne nejednakosti, nasilja, rodne neravnopravnosti i pritisaka društva. Čućete nešto i o danima protesta u parku Gezi, smrti Ejmi Vajnhaus, kako je Britni Spirs doterala liniju, bombaškom napadu u Suruču u kom je grupa mladih ljudi stradala noseći igračke kurdskoj deci, pogromu Grka i Jermena 6. i 7. septembra 1955.

Istovremeno, ovaj roman je i vrsta priručnika za upoznavanje mladih naraštaja informatičke ere koji postoje u onlajn statusu, druže se isključivo na društvenim mrežama i govore sebi svojstvenim jezikom obilato koristeći psovke i kompjuterski žargon.”

  • Akcija!

    Šebnem Išiguzel: Devojka na drvetu

    999.99 RSD Dodaj u korpu

FATIH-HARBIJE

Roman FATIH-HARBIJE Pejami Safe (prevod: Avdija Salković) prvi put je objavljen 1931. godine i predstavlja vernu sliku turskog društva toga doba, a od sada ova neverovatna priča na preseku savremenosti i tradicije. 

Pejami Safa majstorski nas vodi od stanice do stanice istanbulske tramvajske linije Fatih-Harbije, provodi nas kroz neizdržive boli ostarelog i onemoćalog Nerimaninog oca, kroz ustreptalost i opijenost mlade devojke, kroz čežnju njenog verenika, kroz učmalost i smirenost Fatiha i užurbanost i privlačnost Harbije.

Pisac u njemu obrađuje psihološka i kulturološka trvenja između savremenog života i života u kojem dominiraju stare, tradicionalne vrednosti. Iako se ova tema veoma često sreće i u drugim delima ovog pisca, kritičari smatraju da je upravo u ovom delu najbolje obrađena.

Glavna junakinja Neriman, vaspitana je tradicionalnim turskim obrazovanjem, međutim, uprkos tome, zanesena i opčinjena čarima novog života koji dolazi sa drugog kraja grada u kojem živi, polako počinje kidati duhovne veze sa svojom porodicom, tradicijom i ljudima iz okruženja u kojem je rođena i odrasla.

U ime boljeg, prosperitetnijeg i savremenijeg života ona počinje da mrzi sve što se tiče istoka i istočnjačke kulture i spremna je pokidati, čak, i neraskidivu vezu sa svojom ljubavlju i prepustiti se avanturi u koju je uporno i neodoljivo poziva nepoznati mladić sa drugog kraja grada.

Pejami Safa (1899–1961) je značajan turski književnik 20. veka. Autor je 15 romana, izuzimajući one pisane pod pseudonimom. Većina njegovih romana nastala je pre 1940. (a njihova tematika proizilazi iz konflikta Istoka i Zapada), od kojih su najveću pažnju privukli romani Fatih – Harbije, Sami smo i Deveto spoljašnje odeljenje.

  • Akcija! Fatih-Harbije

    Pejami Safa: Fatih-Harbije

    699.99 RSD Dodaj u korpu

PRIČE JUSUFA TADROSA

Roman pod nazivom PRIČE JUSUFA TADROSA Adila Ismata (prevod: Dragana Đorđević) pravo je otkriće za naše čitaoce. Ovo sasvim autentično književno ostvarenje savremene egipatske literature nagrađeno je Medaljom Nagiba Mahfuza za književnost.

Glavni junak romana, Kopt Jusuf Tadros, praktično monološkim pripovedanjem prenosi priče o svom životnom i umetničkom stasavanju i sazrevanju, o odnosima sa roditeljima i sestrama, o svojim emotivnim iskustvima, o odnosu prema Bogu i crkvi, usput gradeći živopisnu sliku života po gradovima i varošicama egipatske provincije u periodu od šezdesetih pa sve do danas, tokom koje je Egipat doživeo velike ekonomske i društveno-političke promene propraćene dubokim krizama.

Iako se Ismat preko svog protagoniste, običnog čoveka, ali neobično nadarenog i strastvenog slikara, dotakao društvenih, političkih i verskih događaja tokom perioda od pola veka, kao i atmosfere koja je sve to pratila, ovo je najpre roman o umetnosti, o umetničkom stvaralaštvu i stvaralačkom činu, kao i o odnosu društva prema umetnosti i umetnicima. Kako sâm autor često ističe, ovaj roman je posvećen njegovom sopstvenom umetničkom iskustvu i stasavanju, izazovima i mukama koje je lično iskusio.

„Intimno sa istančanim detaljima… Ismat pronicljivo pripoveda neverovatnu priču o borbi i čežnji.“ – Arab News
„Iskreni prikaz pogoršanja situacije egipatskih hrišćana i njihovo otuđenje u sopstvenoj zemlji dirljivo je i napisano sa velikom osećajnošću.“ – Žiri za dodelu Medalje Nagiba Mahfuza za književnost

  • Akcija!

    Adil Ismat: PRIČE JUSUFA TADROSA

    599.99 RSD Dodaj u korpu

TERETANA

Roman TERETANA Mej Halid (prevod: Dragana Đorđević) otkriva mnogo toga o položaju žene u savremenom Egiptu. Glavni protagonista romana je devojka koja, kao mlada spisateljica, osvaja boravak u Švajcarskoj – u neobičnoj „kući pisaca“, gde piše svoj prvi roman. Sanjajući da jednom postane poznata u svetu književne umetnosti, ona prolazi kroz ličnu krizu identiteta, mučena prisustvom čuvene književnice Bidaje el Ulfi, u čijem se delu naša junakinja nalazi kao sporedni lik.

Poput stvaralačkog kompleksa i utvare koja je neumorno proganja, Bidaja el Ulfi postaje snažan impuls koji do samog završetka knjige nagoni mladu spisateljicu na borbu sa sopstvenim bićem i snovima o savršenom romanu.

Sa druge strane, ispisujući svoj roman, ona se opredeljuje za imaginarni prostor teretane u kojem se prepliću intimne drame dvaju kategorija žena u Egiptu: dama iz visoke klase koje u teretanu dolaze kako bi utrošile slobodno vreme i onih žena zaposlenih u teretani. U zamršenoj mreži ljudskih sudbina i otvaranju vrata ka položaju žena u orijentalnom Egiptu, Mej Halid eksplicitno ili pak nevidljivim narativnim nitima, svaku priču i svaku pojedinačnu sudbinu povezuje u neraskidivu celinu. Švajcarska i Egipat postaju Jedno: priča sa Istoka i priča sa Zapada jesu jedna jedinstvena nezavršena Priča – o borbi sa samim sobom.

  • Akcija!

    Mej Halid: TERETANA

    399.99 RSD Dodaj u korpu

HIMNA MIRA

A kao veoma uzbudljiv prozni rukopis koji dolazi iz savremene arapske književnosti, preporučujemo roman Ahmeda Abdulmagida – HIMNA MIRA (u prevodu Ene Pavlović). 

Prvi roman Ahmeda Abdulmagida čitaocima predstavlja pravo umeće jezika svog autora – jezika koji egzistira između stilske elegancije i atraktivne moći dijaloga u katkad suptilnijem, a katkad eksplicitnijem, snažnom oslikavanju ljudskih poriva i unutrašnjih strahova, otkrivajući neke od ključnih slojeva naracije, poput priče o usponima i padovima umetnika, o „odlasku“ u najdublje prostore duhovnosti, o moći „doticaja“ sopstvene duše i njenih najtananijih „trzaja“, pa sve do univerzalne priče o identitetu pojedinca u sadašnjem svetu iskušenja.
„(…) U ovom modernom svetu, punom otuđenosti i cinizma, Abdulmagid uspešno stvara jedno melodijsko delo gotovo lirske proze, delo koje harmonijskom sintezom fantastičnih i realističnih elemenata slavi samospoznaju, proviđenje, vrlinu i ljubav. To je delo koje demaskira negativistički i tanatosovski poriv u čoveku, koje slavi prevazilaženje unutarnjeg slepila, besa, straha, krivice, izolovanosti i svakolikog mraka učaurenog u bespućima čovečijeg srca i uma. Abdulmagidov roman je jedan od onih za koje je govorio Gogolj da predstavljaju pravi književni dar jer nas nagone da činimo dobro.
(…) Abdulmagid vrlo uspešno sledi postmodernističke i poststrukturalističke književne struje, koje su utemeljili Borhes i Eko, a koje se bave pitanjem metapoetike, stvaralačke autorefleksije i analizom samog čina pisanja kao egzistencijalnog poriva. U Himni mira se sreće i bajkoviti Šeherezadin okvir i lanac pripovesti koji snaži potrebu za pričanjem priča (pisanjem), kao odbranu od smrti i tame, susrećemo Bulgakovljevu tehniku romana u romanu, kao i ponešto od Heseovog lutajućeg Sidarte, ali osećamo i Borhesovu peščanu knjigu koja otkriva da smo mi i sami ništa više do priče i da je granica između fikcije i stvarnosti mnogo tanja no što bi se na prvi pogled reklo.“ – Kristina Kecman

  • Akcija!

    Ahmed Abdulmagid: Himna mira

    999.99 RSD Dodaj u korpu

Dodaj komentar

Your email address will not be published. Required fields are marked *